| |
Obračun prijevoda
| |
|
| |
1. Pisani prijevodi obračunavaju
se prema broju autorskih kartica. Autorsku karticu čini 1450
znakova s razmakom (characters with spaces). Ukupan broj slovnih
mjesta (dobiven računalom) podijeli se sa 1450 i tako se dobije
broj autorskih kartica za obračun. |
| |
|
| |
2. Najmanja obračunska
jedinica jest jedna kartica. |
| |
|
| |
3. U slučaju konsekutivnog prevođenja
računa se vrijeme provedeno kod naručitelja od trenutka dolaska
prevoditelja do završetka sastanka ili prezentacije, bez obzira
na koliko je vremena prevoditelj stvarno prevodio. Za jedan
dan konsekutivnog prevođenja izvan prevoditeljeva prebivališta
zaračunava se najmanje 8 sati. Naručitelj je također dužan podmiriti
putni trošak te troškove smještaja i prehrane. |
U tipografskome smislu kartica teksta je šesnaesti
dio autorskoga arka, a arak se sastoji od 30 000 grafičkih znakova,
bez obzira na bjeline između znakova, prazne prostore na početku i
završetku reda, bilješke, formule i sl. Dakle, jedna GRAFIČKA
kartica trebala bi se sastojati od 1875 znakovnih mjesta, pri čemu
se radi lakšeg računanja uzima brojka od 1800 znakovnih mjesta.
Kod izračunavanja količine o obavljenoga posla, dakle kod obračuna
broja AUTORSKIH kartica, dolazilo je do nepodudarnosti
(osobito kod tekstova s nestandardnim prijelomom) i problema s obračunom
koji su uvijek završavali nagodbom.Tako je u praksi stvorena autorska
(obračunska) kartica.
Pravi problemi javili su se s uvođenjem računala i računalnoga ispisa
stranica, jer su neki izdavači počeli na autorsku karticu kao obračunsku
jedinicu, ne poštujući realnost, mehanički primjenjivati podjelu novoga
kompjuterskoga zbroja slovnih mjesta i razmaka, ili čak bez njih,
sa starom tipografskom veličinom od 1800 znakova. Na taj su način
autori za istu količinu teksta kao nekada zakidani za 22% do 32% u
obračunu.
Ti su problemi potaknuli člana Komisije Društva hrvatskih književnih
prevoditelja za odnose s izdavačima, g. Mirka Rumca, da izradi obračunsku
analizu provedenu na brojnim vlastitim i tuđim tekstovima, s raznim
simulacijama koje su dovele do egzaktnih rezultata.
Na temelju toga pri računalnome obračunu autorskih kartica moguća
su tri modela obračunavanja:
| |
|
| |
a) CHARACTERS WITH
SPACES: 1450 = x autorskih kartica
Po toj zamišljenoj prosječnoj kartici od 30 redaka broj otisnutih
znakova (characters) iznosi 1225, a broj praznina između riječi
(words) iznosi 208, što daje ukupni broj od 1433, a to je otprilike
21,5% manje od utvrđenoga broja svih pa i onih znacima nepopunjenih
mjesta na kartici (bjelina). Ta bi brojka (radi lakšega obračunavanja
- 1450), dakle, trebala poslužiti kao obračunska
vrijednost za karticu ako se za obračun uzimaju samo
otisnuti znakovi i bjeline između njih. |
| |
|
| |
b) CHARACTERS: 1230 = x autorskih
kartica
Međutim, bilo je čak i slučajeva da su kartice obračunavane
i samo po broju otisnutih znakova (characters), što prema gore
zamišljenoj prosječnoj kartici od 30 redaka iznosi 1225 znakova,
a to je oko 32% manje od utvrđenoga broja svih, pa i onih znacima
nepopunjenih mjesta na kartici (bjelina).
Ta bi brojka (radi lakšega obračunavanja - 1230),
dakle trebala poslužiti kao obračunska vrijednost za karticu
ako se za obračun uzimaju samo otisnuti znakovi. |
| |
|
| |
c) WORDS: 235 = x autorskih
kartica
Postoje slučajevi, posebice kod stručnih prijevoda za strano
tržište, ali iza domaće ako je naručitelj iz inozemstva, da
se prijevod teksta obračunava prema broju riječi.
Kod takvoga obračuna na istome uzorku prosječne obračunske kartice
kompjuterski zbrojen broj riječi dijeli se s 235,
koliko riječi ima jedna prosječna kartica, pogotovo kod prijevoda
na hrvatski jezik. |
Priređeno prema stručnome članku Mirka Rumca u časopisu «Prevoditelj»
68-69/1997 |
|
