Nije poznato kada su ljudi prvi put počeli koristiti govor.

Jezici su se neprestano mijenjali tijekom vremena; mnogi su se pronosili svijetom preko trgovine i osvajanja, a danas se šire sredstvima javnog priopćavanja, npr. televizijom. Jezik se također prilagođava kako bi odrazio sve mijene ljudskog identiteta i društva. Danas se u svijetu govori najmanje 5000 jezika. Nekima, primjerice mandarinskim kineskim, engleskim te španjolskim govore milijarde ljudi; međutim, postoje jezici koji su na rubu izumiranja. Jezici su se neprestano mijenjali tijekom vremena; mnogi su se pronosili svijetom preko trgovine i osvajanja, a danas se šire sredstvima javnog priopćavanja, npr. televizijom. Jezik se također prilagođava kako bi odrazio sve mijene ljudskog identiteta i društva.

Najraniji dokazi o jeziku dolaze iz drevnih rukopisa i natpisa. Ta svjedočanstva počinju s kulturama koje su se prve koristile pismom, prije više od 5000 godina – Sumeranima i Egipćanima.

Od svih naroda koji su u Europu došli tijekom velikih migracija iz istočnih stepa, najutjecajniji su bili Indoeuropljani. Oni su se podijelili na Kelte, Grke, italske i germanske narode, te Slavene. Kelti su kontinent preplavili od Britanskog otočja do sjeverne Italije, Španjolske i Austrije. Postupan raspad Keltskog Carstva omogućio je da germanski narodi sa sjevera Europe utemelje kraljevstva od Španjolske, preko Francuske, sve do Italije. Tijekom srednjeg vijeka, zemlja i njezina bogatstva mamila su Vikinge i Normane sve do Sicilije, dok su Slaveni utemeljili moćna kraljevstva na istoku.